Visok krvni pritisak – hipertenzija
Krvni pritisak zdrave odrasle osobe iznosi sistolni (gornji) 120mmHg, a dijastolni (donji) 80mmHg. Arterijska hipertenzija je, po definiciji Svetske zdravstene organizacije, stanje u kome je gornji krvni pritisak povišen iznad 140 mmHg, a donji krvni pritisak iznad 90mmHg. Vrijednosti krvnog pritiska posmatraju se u periodu 1 do 3 nedjelje i tek onda ljekar postavlja dijagnozu.
Arterijska hipertenzija je bolest savremenog doba i smatra se da preko 30% ljudi boluje od ove bolesti. Nastanak bolesti dovodi se u vezu sa faktorima života modernog čovjeka kao što su povećan stres, gojaznost, konzumiranje hrane sa povećanim sadržajem soli i masnoća, smanjena fizička aktivnost, manjak sna, pušenje, konzumiranje alkohola, te upotreba lijekova. U preko 90% slučajeva uzrok nastajanja hipertenzije je nepoznat, a kod 10 % bolesnika ona je posljedica drugih bolesti kao što su oboljenja bubrega, poremećaj rada štitne žlijezde, oboljenje nadbubrežne žlijezde i dr.
Simptomi
Hipertenzija je bolest koja veoma često nema izražene simptome. Kod mlađih osoba mogu se javiti: znojenje, uznemirenost, brzo mjenjanje boje lica, hladne šake i stopala, lupanje srca i poremećaj sna.
Kod starijih bolesnika sa već postavljenom dijagnozom bolesti javlja se zujanje u ušima, jutarnje potiljačne glavobolje, lupanje srca, krvarenje iz nosa i vrtoglavice.
Organizam se vremenom prilagođava na visok krvni pritisak pa osoba živi s njim i ne osjeća simptome. Ipak, ovakvo stanje opterećuje srce i krvne sudove i ostavlja dugoročne posljedice na srce, mozak, bubrege i oči.
Komplikacije hipertenzije
Najčešća komplikacija akutne hipertenzije je moždano krvarenje (moždani udar, šlog).
Komplikacije hronične hipertenzije su: hronična bubrežna insuficijencija, stvaranje aneurizmi moždanih arterija i sljepilo. Hipertenzija može dovesti do napredovanja bolesti kao što je ateroskleroza.
Liječenje hipertenzije
Kada postavi dijagnozu ljekar prvo sagledava faktore koji su doveli do hipertenzije.
Prvi korak u liječenju su nefarmakološke mjere. One podrazumijevaju promjenu životnih navika koje su dovele do hipertenzije i usvajanje zdravijeg načina života. Primjena ovih mjera obuhvata:
- smanjenje tjelesne mase
- smanjen unos soli (do 2g dnevno) i masnoća
- fizička aktivnost (svakodnevne šetnje)
- prestanak pušenja
- prestanak konzumiranja alkohola
Drugi korak u liječenju su farmakološke mjere. One podrazumijevaju primjenu lijekova za sniženje krvnog pritiska. Izbor lijeka ili više lijekova za liječenje hipertenzije vrši ljekar na osnovu starosti bolesnika, vrste hipertenzije, zdravstvenog stanja bolesnika i drugih faktora.
Cilj terapije je dovesti krvni pritisak na normalne vrijednosti i spriječiti akutne komplikacije bolesti, a time i broj smrtnih ishoda bolesti.
Kontrola arterijskog krvnog pritiska
Svakom bolesniku koji boluje od hipertenzije preporučuje se da vrši samokontrolu krvnog pritiska. Mjerenje krvnog pritiska treba da vrši u istim vremenskim intervalima u kućnim uslovima i da vrijednosti zapisuje. Da bi vrijednosti bile validne potrebno je poštovati nekoliko pravila:
- Mirovati 10 minuta prije mjerenja u sjedećem položaju
- Skinuti usku odjeću sa ruke
- Postaviti ruku na sto u visinu srca sa dlanom okrenutim na gore
Prilikom svakog odlaska ljekaru treba ponijeti evidenciju o izmjerenim vrijednostima pritiska. Ove vrijednosti su važne ljekaru jer na osnovu njih , procjenjuje se da li je arterijska hipertenzija kontrolisana, razmatra se uvođenje drugih lijekova i preporučuju se druge mjere.
Savjeti
- Redukovati tjelesnu masu, izbjegavati unos soli i masnoća, prestati pušiti, ne konzumirati alkohol, šetati ili provoditi neku drugu fizičku aktivnost u skladu sa godinama i zdravstvenim stanjem.
- Redovno uzimati terapiju (piti lijekove). U apoteci možete da nabavite dozatore (kutijice u koje možete da rasporedite svoje lijekove) pa se neće desiti da zaboravite popiti terapiju.
- Vršiti samokontrolu krvnog pritiska.
- Hitno se javiti ljekaru ako vrijednosti pritiska naglo porastu iznad 200mmHg.
